Invaliditet, vrste i uzroci oštećenja

Život s invaliditetom ne daje priliku za odustajanje, svaki dan je nova bitka i to bez dobivenog rata. Za takav način života kako bi se svakodnevno guralo naprijed treba imati dobro razvijenu i jaku mentalnu snagu. Invaliditet je urođena ili kroz život stečena fizička, motorička, senzorna, emocionalna ili intelektualna onesposobljenost, odnosno smanjena razina funkcioniranja koja osobu uslijed društvenih ili drugih prepreka onemogućava ili smanjuje mogućnosti njezina uključivanja u aktivnosti društva na istom nivou kao što sudjeluju drugi. Zakon o hrvatskom registru osoba s invaliditetom definira invaliditet kao trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak izvršenja neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitne sastavnice svakodnevnog života. Bez obzira na trenutni broj i na konstantno povećavanje, ostaje osjećaj da su osobe s invaliditetom nedovoljno vidljive u našem društvu, što od stane društva, što od strane države. Invaliditet predstavlja stanje, odnosno posljedicu bolesti ili oštećenja. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom definira osobu s invaliditetom kao svaku osobu kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.

Vrste oštećenja i uzroci invaliditeta u skladu s Pravilnikom o sustavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima promjene u zdravstvenom stanju dijeli na 4 skupine: tjelesna oštećenja, intelektualna oštećenja, mentalna oštećenja i poremećaji autističnog spektra. U tjelesna oštećenja ubraja se: oštećenje vida, sluha, gluhosljepoća, oštećenje govorno glasovne komunikacije, oštećenje lokomotornog sustava, oštećenje središnjeg živčanog sustava, oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava te oštećenje drugih organa i organskih sustava.

Pod intelektualnim oštećenjem podrazumijeva se značajno ispodprosječno intelektualno funkcioniranje koje za sobom povlači i značajno ograničenje adaptivnog funkcioniranja. Osobe s intelektualnim oštećenjem se uglavnom otežano uključuju u društveni život što je povezano sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem njihova intelektualnog funkcioniranja. U skladu s Međunarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema, intelektualna razina izražava se kvocijentom inteligencije od 0 do 69 pri čemu su stupnjevi intelektualnih oštećenja: lako (približni IQ 50 do 69), umjereno (približni IQ 35 do 49), teže (približni IQ 20 do 34) i teško (približni IQ ispod 20).

Mentalna oštećenja su prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama definirana kao duševne smetnje, a izražavaju se promjenama u ponašanju i u reakcijama, za koje je, na temelju medicinske, psihologijske, socijalno-pedagoške i socijalne ekspertize utvrđeno da su nastali kao posljedica organskih čimbenika ili psihoze raznih etiologija.

U sklopu poremećaja autističnog spektra nalazi se skupina poremećaja okarakterizirana kvalitativnim nenormalnostima uzajamnih socijalnih odnosa i modela komunikacije, te ograničenim, stereotipnim, ponovljenim aktivnostima i interesima.

Konjički klub Kolan u sklopu programa START – NOVI TERAPIJSKI PROGRAM informira provedbom info kampanje na webu osobe s invaliditetom, članove njihove obitelji kao i njihove poslodavce. Cilj  je upoznati korisnike s pravima i potrebama koje ostvaruju, kao i o mogućnostima i prednostima koje ostvaruju prilikom zaposlenja. Program Start financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Partneri na projektu su Udruga mladih Mladi u EU i Centar za odgoj i obrazovanje Šubićevac.

AUDIO