Da bi se na vrijeme primijetili znaci bolesti neophodan je i svakodnevni pregled konja od strane jahača kao i od strane osobe koja vodi brigu o konjima. Ukoliko postoji sumnja da je konj bolestan ili povrijeđen potrebno je odmah zvati veterinara. Redovni veterinarski pregled koji bi sadržavao općii pregled, pregled zuba, čišćenje prepucija u kastrata i pastuha je potrebno vršiti jednom godišnje. Potrebno je redovno cijepljenje i davanje antiparazitne terapije po utvrđenom rasporedu. Početak svakog općeg pregleda je promatranje konja. Pomatranje konja u štali ili ispustu daje nam vrlo važne informacije. Stav konja i njegovo ponašanje su odraz njegovog općeg stanja, pa ako je konj bolestan ili u bolovima ono je promijenjeno.
Podizanjem gornje usne konja obraćamo pažnju na boju sluznice, koja je kod zdravih životinja svijetlo roze boje, te je vlažna pri dodiru. Kad krv normalno cirkulira pod blagim pritiskom prsta desni konja će poblijedjeti. A kad maknete prst, to se područje ubrzo ponovno ispuni krvlju. Kod zdravih životinja za oko 2 sekunde.
Tjelesna temperatura je jedan od boljih pokazatelja da se u organizmu nešto događa. Tjelesna temperatura mjeri se rektalno. Stati pored konja, nikad iza. Termometar mora biti čist, dezinficiran. Tjelesna temperatura konja iznosi 37,5-38,5 °C, a kod ždrijebadi 37-39 °C.
Stavljanjem stetoskopa na lijevu stranu grudnog koša iza lakta možemo čuti srce. Zvuk jednog otkucaja srca se čuje kao „lub-dub“. Broj otkucaja srca u jednoj minuti kod odraslih konja je 28-44, dok kod tek rođenih ždrijebadi može iznositi i do 100 otkucaja u minuti. Puls je odraz rada srca. Puls možemo opipati na pojedinim perifernim arterijama.
Frekvenciju disanja možemo izmjeriti brojanjem pokreta grudnog koša, promatranjem nozdrva, stavljanjem nadlanice ispred i ispod nozdrva, te stavljanjem stetoskopa na traheju ili grudni koš. Obratiti pažnju kako životinja diše, plitko ili duboko, na ritam disanja, kao i na prisustvo zvukova koji se normalno ne čuju tokom disanja. Frekvencija disanja kod odraslog konja iznosi 8-16 u minuti, a kod tek rođenih ždrijebadi 40-80 u minuti. Ako konj ili ždrijebe tokom pregleda postanu uzbuđeni to može povećati broj otkucaja srca i frekvenciju disanja.
Stavljanjem stetoskopa ili jednostavno prislanjanjem uha sa lijeve i desne strane abdomena možemo čuti zvukove crijeva, koji nam pomažu procijeniti funkciju crijeva. Oni su pojačani tokom obroka, a smanjeni tokom stresa ili gladovanja.
Kod pregleda kože obraćamo pažnju da li je u potpunosti obrasla dlakom, na vlažnost, miris, toplinu, te njenu elastičnost. Toplina kože je različita na različitim dijelovima tijela. Koža je najtoplija na grudnom košu, za razliku od perifernih dijelova, kao što su uši. Kod upale koža na tim mjestima može biti znatno toplija.
Pravljenjem kožnog nabora i mjerenjem vremena koje je potrebno da se koža vrati u prvobitni oblik daje nam uvid u stupanj hidratacije konja, odnosno da li životinja unosi dovoljne količine vode. Kod zdravog konja to vrijeme ne bi trebalo biti duže od 2 sekunde.
